CHAPIT 13

⇐ CHAPIT ANVAN  |  PWOCHEN CHAPIT ⇒


  1. Entwodiksyon.

    Anjeneral, gen de kalite mosyon pou èd apre kondanasyon: (1) yon mosyon pou korije, redui oubyen modifye yon santans dapre Règ Eta Florid la pou Pwosedi Kriminèl 3.800 ak (2) yon mosyon pou vide, mete sou kote oubyen pou korije yon santans dapre Règ Eta Florid la pou Pwosedi Kriminèl 3.850 oubyen 3.851 (pou ka pèn lanmò yo). Menm lè règ mosyon apre kondanasyon yo anba règ 3.850 ak 3.851 sanble, yon akize dwe fè atansyon epi konsilte ki règ ki aplike ak tip santans ki enpoze ak zafè li a. Nan lane 2013, Tribinal Siprèm Florid la te adopte règ 3.801, ki dirije mosyon ki ap chache kredi nan prizon. Nouvo règ lan sèlman aplike pou mosyon ki ap chache krdi nan prizon ki nan Eta a; mosyon ki ap chache kredi nan prizon ki pa nan Eta a dwe toujou depoze yon mosyon règ 3.850 lan. Gade Gisi kont Eta a, 135 So. 3d 493, 495 (Fla. 2d DCA 2014). Tribinal Siprèm Florid la te kreye yon fòm modèl pou mosyon èd apre kondanasyon yo dapre règ 3.850 men pa gen yon fòm modèl pou mosyon règ 3.800 oubyen 3.801 yo. Ou ka jwenn modèl fòmilè pou depoze yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon dapre Règ 3.850 lan nan Règ pou pwosedi penal nan Florid 3.987 la.

  2. Gade Règ pou Pwosedi Penal nan Florid 3.800.

    1. Règ 3.800(a).

      Generally, a court may at any time correct (1) an illegal sentence (a sentence that is longer than that allowed by law), or (2) a sentencing scoresheet error. Pou reyisi nan yon mosyon règ 3.800(a), sepandan, yon akize dwe kapab montre ke dosye tribinal demontre nan figi yo ki akize a gen dwa jwenn souajman. Pou kòmanse yon mosyon règ 3.800 (a) yo dwe depoze yon mosyon nan tribinal la ki te bay jijman an ak santans akize a ap chèche dispans pou li a. It is important to remember that a defendant cannot seek relief under rule 3.800(a) while his/her direct appeal is pending.

      Yon akize gen dwa depoze yon mosyon pou nouvo odyans nan tribinal apre kondanasyon nan yon delè 15 jou ki vini apre yo remèt lòd ki deside sou mosyon règ 3.800(a). Ou dwe fè apèl kont yon lòd ki refize yon mosyon règ 3.800 (a) nan lespas 30 jou ki vini apre yo rann lòd final la oswa lòd ki refize yon mosyon pou nouvo odyans ki fèt alè.

    2. Règ 3.800(b).

      Yon akize gendwa depoze yon mosyon règ 3.800(b) pou mande tribinal ki bay santans lan pou korije nenpòt erè santans, ankontan yon santans ilegal, pandan tan ki akòde pou depoze yon notifikasyon pou apèl kont santans lan, oswa depo yon notifikasyon pou apèl men anvan yo remèt premye ekspoze akize a. Si se yon akize yo kondane amò, epi apèl dirèk li a poko rezoud devan Tribinal Siprèm Florid la, akize sa a pa kapab remèt ak Rèv 3.800(b) a. Akize a gen dwa depoze yon mosyon dapre Règ 3.800(b) a si yo poko kondane l amò, epi si li pa gen yon apèl ki an sispan devan Tribinal Siprèm Florid la. Mosyon akize a depoze a dwe esplike aklè ki erè yo te fè nan santans li a, epi li dwe di ki koreksyon li ta mande pou yo fè nan santans lan.

      Biwo avoka leta a kapab depoze yon repons pou mosyon sa a anvan 15 jou pase, epi repons lan dwe fè konnen si l rekonèt, oubyen si l refize rekonèt erè a te fèt nan santans lan. Biwo avoka leta a kapab depoze yon mosyon tou pou korije yon santans dapre Règ 3.800(b) a, men se sèlman si koreksyon an ta nan avantaj akize a, oswa si se pou korije yon erè tipografik. Yon akize gen dwa depoze yon mosyon pou nouvo odyans pou refi yon mosyon règ 3.800(b) nan yon delè 15 jou ki vini apre lòd desizyon mosyon an oswa nan yon delè 15 jou ki vini apre dat ekspirasyon peryòd tan 60 jou pou depoze yon lòd si pa gen yon lòd ki depoze pou deside sou mosyon an.

      1. Pou depoze yon Mosyon 3.800(b) Anvan Apèl Dirèk la

        Yon akize kapab depoze yon mosyon pou korije, diminye, oswa modifye santans li pandan tan ki akòde pou depoze yon notifikasyon pou apèl. Sa vle di ke se mosyon an te depoze nan lespas 30 jou ki vini apre pwononse jijman an ak fraz. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1). Si akize a depoze yon mosyon dapre Règ 3.800(b) a anvan delè pou depoze notifikasyon pou apèl la pase, lè li depoze mosyon 3.800(b) an, sa fè delè pou apèl la rete kanpe, kidonk akize a pa pral oblije depoze notifikasyon pou apèl la anvan tribinal ki pi ba a pran yon desizyon sou mosyon pou korije, redui, oswa chanje santans lan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1)(A).

        Sòf si tribinal la santans deside ki ka mosyon an dwe deside kòm yon kesyon de lwa san yo pa yon odyans, li dwe kenbe yon apèl kalandriye pa pita pase 20 jou soti nan depoze a nan mosyon an, ak voye yon avi bay tout pati yo. Rezon ki fè apèl la kalandriye a se pou tribinal la santans swa règ sou mosyon an oswa detèmine si li bezwen yo kenbe yon odyans prèv. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1)(B). Si tribinal ki pi ba a deside li bezwen fè yon odyans pou prèv, pou gade si santans akize a dwe korije, redui, oswa chanje, tribinal la dwe fè odyans sa a, pa pita pase 20 jou apre dat yo tabli kalandriye a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1)(B). Tribinal la santans dwe depoze yon desizyon lòd sou mosyon an nan 60 jou apre li te depoze. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1)(B). Si tribinal ki pi ba a pa rann yon desizyon sou mosyon an anvan 60 jou pase, yo dwe konsidere tribinal la refize mosyon an. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(1)(B).

      2. Pou depoze yon Mosyon 3.800(b) Pandan Apèl Dirèk la.

        Yon akize kapab depoze yon mosyon tou, pou korije, redui, oswa chanje santans li dapre Règ 3.800(b) pandan apèl dirèk la an sispan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2). 3.800(b)(2) a, li dwe depoze mosyon an anvan delè pou premye mosyon an fin pase. An sispan tou, pou korije erè ki fèt nan santans lan, nan tribinal apèl la. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2). Si yon akize depoze yon notifikasyon pou yon mosyon ki an sispan pou korije erè ki fèt nan santans lan, delè pou depoze premye ekspoze a pwolonje 10 jou nòmalman, apre grefye tribinal ki pi ba a transmèt dosye siplemantè ki dekri nan Règ pou Pwosedi Apèl nan Florid 9.140(f)(6) la. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2).

        Dwe mosyon an ap remèt nan tribinal la santans ak sou tout esè ak apèl konsèy nan dosye-li. Sòf si mosyon an di aklè avoka ki te remèt nan jijman an pa pral reprezante akize a devan tribinal ki pi ba a, se men avoka ki te remèt nan jijman an ki dwe reprezante akize a, pou mosyon ki depoze dapre Règ pou Pwosedi Apèl nan Florid 9.140(b)(5) lan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2)(A).

        Menm pwosedi ki an rapò ak odyans pou tabli kalandriye, odyans, ak desizyon sou yon mosyon ki depoze dapre 3.800(b)(1) pandan apèl dirèk la an sispan, aplikab tou pou kosiderasyon sou yon mosyon yo depoze dapre 3.800(b)()2 anvan yon apèl. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2)(B).

        Dapre Règ pou Pwosedi Apèl nan Florid 9.140(f)(6) la, grefye tribinal ki pi ba a oblije konplete dosye pou apèl ki an rapò ak apèl dirèk la, avèk mosyon 3.800(b) sa a, ansanm ak desizyon ki asepte oubyen refize mosyon an, ak nenpòt ki santans amande, epi, si yo mande l, yon transkripsyon odyans sou mosyon 3.800(b) a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.800(b)(2)(C).

  3. Règ pou Pwosedi Kriminèl 3,801 Florid

    Yon akize k ap chèche kredi prizon pou tan li pase nan yon prizon Florid dwe depoze yon mosyon dapre règ 3.801. Règleman sa a te adopte pa Tribinal Siprèm Florid la e li te vin anvigè 1 jiyè 2013. Importantly, defandan gen sèlman 1 ane soti nan dat la ki jijman yo ak fraz vin final la depoze yon mosyon k ap chèche Florid prizon kredi. Defandan ki gen fraz te vin final la anvan, 1 jiyè 2013, yo te oblije depoze mosyon yo sou oswa anvan, 1 jiyè 2014. Fla. R. Crim. P. 3.801(b).

    Règ 3.801 mosyon k ap chèche prizon kredi yo dwe fèt sou sèman. Sa vle di ke defandan dwe siyen mosyon an ak fè sèman ke sa li yo se verite. Anplis de sa nan fè sèman, mosyon an dwe gen ladan: (1) yon deklarasyon ekspoze sou bagay ki pase ki sipòte reklamasyon akize a pou kredi prizon; (2) dat yo, kote li nan prizon, ak kantite total tan deja tribinal la deja akòde dapre santans pou kredi prizon; (3) dat, anplasman prizon, ak kantite total nan tan ke akize a reklame yo pa te bay; (4) anplasman, nimewo dosye, ak rezolisyon nenpòt akizasyon ki te annatant pandan anprizònman akize a pou kote kounye a l ap chèche kredi pou li; ak (5) si akize a renonse a nenpòt kredi prizon konte nan moman an li te kondane e si se konsa, ki kantite jou ki renonse. Li trè enpòtan ke ou gen ladan tout reklamasyon pou prizon kredi Florid nan mosyon an premye anba règleman sa-a paske tribinal la apre kondanasyon pa pral konsidere nenpòt mosyon siksesif. Fla. R. Crim. P. 3.801(d).

    Dapre règ 3,801, akize a gen dwa depoze yon mosyon amande, resevwa yon odyans prèv (sòf si li te klè nan dosye a ak mosyon an ki akize a pa gen dwa a kredi a prizon), depoze yon mosyon pou nouvo odyans, epi chèche yon apèl soti nan refi a nan mosyon an dapre pwosedi yo menm ki dekri nan règ 3,850, ki fè yo diskite an detay pi ba a. Sa ki pi enpòtan, defandan dwe sonje ke yo dwe yon notifikasyon pou apèl dwe depoze nan lespas 30 jou ki vini apre dat sa a, ki lòd la refize mosyon an founi.

  4. Gade Règ pou Pwosedi Penal nan Florid 3.850(d).

    Yon akize ki pa te kondannen amò gen dwa pou depoze yon mosyon pou anile, mete sou kote, oswa korije yon santans dapre règ 3.850 si akize a te kondane pou yon krim apre yon jijman oswa plede kòm koupab oswa non-kontestasyon (nolo contendere). Teren yo pou sekou anba dominasyon 3.850 gen ladan yo: (1) jijman an oswa santans la ta bay nan vyolasyon nan konstitisyon oswa lwa peyi Etazini oswa Eta Florid, (2) tribinal la pa te gen konpetans pou rann jijman an kont akize a, (3) tribinal la pa te gen konpetans pou kondane akize a, (4) kondanasyon an depase maksimòm lalwa pèmèt, (5) pledwaye a pa te volontè, epi (6) jijman an oswa kondanasyon an otreman ka sibi atak kolateral. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(a)(1)-(6).

    Rezon yo konn bay pi souvan pou yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon dapre Règ pou Pwosedi Apèl nan Florid 3.850 lan, se lè akize a di avoka a pa t byen defann li nan jijman an. Yo nan lòd yo ase plede yon reklamasyon nan asistans efikas nan konsèy, se yon akize dwe pretann tou de : (1) pèfòmans konsèy la pa te ase epi (2) ke pèfòmans ki pa te ase a te lakòz prejidis pou defans la. Gade Strickland kont Washington, 466 U.S. 668, 687 (1984). Pou montre li te gen pwoblèm paske avoka a te pote neglijans oubyen te fè erè nan defans li, akize a dwe pwouve gen yon pwobabilite rezonab pou rezilta jijman an pa ta menm, si se pa t pou sa avoka a te fè ou byen te neglije fè a. Si akize a antre nan yon lapriyè koupab, li/li dwe pretann ke men pou erè yo ki nan konsèy, yo pa ta plede, men ta gen olye pou leve, li jijman. Gade Grosvenor kont Eta a, 874 So. 2d 1176, 1179 (Fla. 2004).

    Menm jan ak règ 3,801 mosyon, chak mosyon règ 3,850 dwe gen ladan sèman. Sa vle di ke yon akize dwe fè sèman ke enfòmasyon yo endike nan ki mosyon yo se verite ak kòrèk epi siyen mosyon an anvan ou pote l ‘nan tribinal la apre kondanasyon. Yon lòt moun pa ka siyen sèman an sou non akize a sof si akize a se fizikman kapab siyen. Gade Piper kont Eta a, 21 So. 3d 902, 903 n.1 (Fla. 2d DCA 2009). Men akize a pa bezwen voye okenn afidavit ni temwayaj ki fèt sou sèman avèk mosyon an. Si akize a echwe yo gen ladan sèman an nan mosyon an, li pral rejte kòm facially ensifizan. Gade Almodovar kont State, 74 So. 3d 1140, 1140 (Fla. 2d DCA 2011).

    Akize a pa nesesèman gen dwa pou yo ba li yon kopi gratis transkripsyon jijman l lan, pou l pare mosyon an. Yon akize pa gen dwa mande pou yo bali yon avoka dofis pou ede l depoze yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon dapre Règ 3.850 lan. Akize a ka depoze yon mosyon nan tribinal apre kondanasyon pou chèchenonmen avoka. Yon mosyon pou chwazi mete avoka nan tribinal apre kondanasyon ak nan apèl kont lòd ki refize soulajman apre kondanasyon dwe abòde nati kontradiktwa zafè a, konpleksite li, nesesite pou yon odyans pou prèv, oswa nesesite pou gwo rechèch legal. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(f)(7). Si tribinal la bay lòd pou yo fè yon odyans sou prèv pou mosyon akize a fè a, akize a ka mande yon avoka dofis si kesyon yo konplike oswa si yo ka bezwen temwayaj ekspè, epi akize a di nan demann lan li pa gen ase edikasyon oswa konpetans pou l parèt devan lajistis poukont li (“pro se”) nan zafè a. Sepandan, se yon akize absoliman dwa a randevou nan konsèy apre kondanasyon pou yon zafè pèn lanmò. Gade Fla. R. Crim. P. 3.851(b).

    Menm jan ak dapre Règ 3.800 an, si yon akize deklare, dapre Règ 3.850 lan, li resevwa yon santans ki pi gwo pase santans lalwa pèmèt la, akize a gen dwa depoze yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon dapre Règ 3.850 lan nenpòt kilè. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(b). Osinon, si se pa yon zafè ki gen kondanasyon amò, akize a dwe depoze mosyon an anvan 2 an pase, depi dat jijman oubyen santans li an te vin final. Pou yon enfraksyon ki ka lakòz yon kondanasyon amò, si yo kondane akize a amò, li dwe depoze mosyon dapre Règ 3.851 lan anvan 1 ane pase, depi dat jijman oubyen santans li an te vin final. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(b) ak 3.851(d). Yon santans vin final trant jou apre yo pwononse li nan tribinal apre kondanasyon, oswa, lè yo fè yon apèl, nan dat tribinal apèl bay manda li.

    Sèl jan pou soti nan limit 1 an oswa 2 an pou depoze yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon (ki pa baze sou yon santans ilegal), se si moun lan ka montre bagay sa yo nan 1) akize a oswa/ak avoka l pa t gen enfòmasyon ki remèt kòm baz pou demann reparasyon an, epi akize a pa ta kapab dekouvri enfòmasyon sa yo menm si li te fè bon jan efò pou sa; 2) dwa konstitisyonèl fondamantal akize a nonmen nan mosyon an pa t tabli pandan peryòd aplikab la, epi dwa sa a te rezève pou yo aplike l an retwospeksyon (retwoaktivman) pou dat zafè a; oubyen 3) akize a te pran yon avoka pou depoze yon mosyon; oswa (3) akize a anplwaye yon avoka nan depoze yon mosyon règ 3.850 pou li, men avoka a pa t pote mosyon an atan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(b)(1)-(3), epi 3.851(d)(2)(A)-(C). Yon “dwa konstitisyonèl fondamantal,” se yon dwa akize a genyen dapre Konstitisyon Etazini ak Konstitisyon Florid.

    Rezon ki fè règ sa a pa menm ak Règ 3.800(b) a, se paske akize a pa kapab depoze yon mosyon pou reparasyon apre kondanasyon dapre Règ 3.851 lan pandan apèl dirèk li a an sispan toujou. Akize a oblije tann jouktan yo pran yon desizyon sou apèl dirèk li a, epi tribinal la bay manda li, pou l kapab depoze yon mosyon. Dat limit 1- oswa 2-ane pou depoze yon mosyon pa kòmanse koule jiskaske jijman an ak fraz vin final la, ki rive apre apèl la dirèk te konkli. Si yon apèl dirèk pa te depoze nan tribinal, jijman an ak fraz vin final 30 jou apre depoze a nan jijman an ak fraz nan biwo tribinal grefye a apre kondanasyon la.

    Yon fwa ke yon akize depoze yon mosyon pou soulajman apre kondanasyon anba dominasyon 3,850 tribinal grefye a apre kondanasyon dwe voye mosyon akize a ak dosye yo ba tribinal la apre kondanasyon. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(f). Si mosyon an, dokiman yo, ak dosye nan zafè a montre aklè akize a pa kalifye pou reparasyon, tribinal ki pi ba a ka refize mosyon an san li pa fè yon odyans. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(f)(5).

    Si tribinal ki pi ba a deside akize a pa kalifye pou reparasyon sou baz dokiman yo ak dosye a, men pa sou merit legal mosyon an, tribinal ki pi ba a dwe mete, ansanm ak desizyon l sou mosyon an, paj ki nan dokiman yo oubyen nan dosye a ki montre akize a pa kalifye pou resevwa reparasyon. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(d). Si mosyon an, dokiman yo, ak dosye a pa montre san pa gen ankenn dout ke akize a pa gen dwa pou jwenn soulajman, tribinal apre kondanasyon an oblije bay avoka eta a lòd pou reponn mosyon an. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(f)(6).

    Si tribinal la apre kondanasyon pa te otreman refize mosyon akize a, apre yo fin avoka Eta a depoze repons li, tribinal la apre kondanasyon dwe detèmine si akize a gen dwa a yon odyans prèv sou/mosyon l. Si li detèmine ke yon odyans prèv pa oblije, tribinal la apre kondanasyon dwe desizyon sou mosyon akize a. Si tribinal la wè li bezwen fè yon odyans sou prèv, li dwe deside dat yon odyans san pèdi tan, epi voye notifikasyon sou odyans lan bay tout pati ki enplike nan zafè a, epi pran desizyon sou mosyon an dapre fè ki rive yo, ak sou jan lwa a dwe aplike. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(f)(8).

    Yon akize pa gen dwa otomatikman pou l la, nan odyans y ap fè sou mosyon li depoze a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(g). Tribinal ki pi ba a gen otorite ak pouvwa pou l pran yon desizyon sou mosyon an, san akize a pa bezwen la, nan odyans lan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(g).

    Anjeneral, yon akize gen pèmisyon pou depoze yon dezyèm oubyen plizyè lòt mosyon pou reparasyon apre kondanasyon, dapre Règ 3.850 ak 3.851. Men, sa a se vre sèlman si chak ak tout mosyon apre premye a se alè ak ogmante nouvo rezon pou sekou pa te deja pwoklame ak deside sou baz byenfonde yo nan nenpòt mosyon anvan anba lwa 3,850 oswa 3,851. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(h). Paske gen yon preferans fò yo rezoud tout reklamasyon apre kondanasyon nan yon sèl mosyon, nenpòt mosyon depoze apre dispozisyon la nan mosyon an premye yo dwe eksplike poukisa akize a echwe pou afime teren yo nouvo pou soulajman nan mosyon an premye. Si akize a depoze yon dezyèm mosyon pou reparasyon apre kondanasyon ki retounen sou yon pwen akize a te deja abòde nan premye mosyon apre kondanasyon an, y ap refize dezyèm mosyon an. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(h). Tribinal ki pi ba a kapab refize dezyèm mosyon an tou (oswa nenpòt lòt mosyon ki vini apre premye a) si tribinal la wè mosyon pou reparasyon apre kondanasyon an abòde nouvo pwen akize a te kapab abòde nan yon mosyon li te depoze anvan, epi lè akize a depoze dezyèm mosyon an, li abize pwosedi règ yo pèmèt li remèt a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(h).

    Si tribinal la apre kondanasyon refize akize a règ 3,850 mosyon, akize a kapab fè apèl kont ki refi nan lespas 30 jou ki vini apre dat la se lòd an te depoze nan biwo grefye a apre kondanasyon tribinal la. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(k). Si akize a anplwaye yon avoka pou depoze yon apèl pou li, men avoka a pa te depoze apèl la atan, akize a ka depoze yon mosyon pou depoze yon apèl tadif apre dat limit 30 jou a fin pase, men akize a dwe afime nan mosyon sa ke li te mande avoka li a pou fè apèl epi avoka a pa te fè apèl la. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(l) ak Fla. R. App. P. 9.141(c).

    Yon akize kapab depoze yon mosyon pou nouvo odyans tou, si yo refize mosyon pou reparasyon apre kondanasyon li te depoze dapre Règ 3.850 lan. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(j). Mosyon pou nouvo odyans lan dwe depoze anvan 15 jou pase, apre dat yo te bay desizyon ki te refize mosyon akize a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(i). Tribinal la apre kondanasyon dwe desizyon sou mosyon an pou nouvo odyans nan 15 jou nan repons Eta a, si gen yon sèl, men se pa mwens pase 40 jou soti nan dat la nan lòd la dispoze de mosyon an apre kondanasyon. Fla. R. Crim. P. 3.850(j). Akize a gen 30 jou soti nan dat la se lòd la sou yon mosyon pou nouvo odyans alè rann pote yon apèl. Fla. R. App. P. 9.020(i). Grefye tribinal ki pi ba a dwe voye bay akize a, san pèdi tan, yon kopi desizyon ki refize mosyon pou reparasyon li te fè apre kondanasyon an, oswa ki refize yon mosyon pou nouvo odyans akize a te depoze. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(g). Grefye a dwe ekri tou, sou desizyon an, dat li te bay akize a kopi sa a. Gade Fla. R. Crim. P. 3.850(i).

Telechaje Chapit 9 PDF la isit la.


CHAPIT 13

⇐ CHAPIT ANVAN  |  PWOCHEN CHAPIT ⇒